U savremenom društvu, putovanja su postala deo svakodnevnog života – bilo iz poslovnih, obrazovnih, turističkih ili ličnih razloga. Međutim, prema podacima Svetske zdravstvene organizacije (SZO), svaki putnik izložen je određenim zdravstvenim rizicima koji zavise od destinacije, dužine boravka, vrste aktivnosti i individualnog zdravstvenog statusa.
Zdravstveni rizici na putovanju – globalna perspektiva
Prema izveštaju SZO o zdravstvenim problemima putnika, najčešće registrovane komplikacije tokom boravka van matične zemlje uključuju:
Gastrointestinalne tegobe – akutni gastroenteritis, trovanje hranom i infekcije izazvane mikroorganizmima prisutnim u lokalnoj vodi i hrani. Ove tegobe pogađaju od 30% do 70% međunarodnih putnika, u zavisnosti od destinacije.
Respiratorne infekcije – uključuju prehlade, bronhitis i grip, a često su povezane sa naglim temperaturnim promenama, upotrebom klimatizacije i boravkom u zatvorenim prostorima sa velikom koncentracijom ljudi (aerodromi, javni prevoz, konferencije).
Povrede lokomotornog aparata – od lakših uganuća i istegnuća do ozbiljnih preloma i trauma. Prema podacima Evropskog centra za prevenciju povreda, povrede su drugi najčešći razlog medicinskih intervencija kod putnika izvan zemlje.
Dermatološke i alergijske reakcije – osipi, reakcije na ubode insekata i kontakt sa biljnim alergenima, kao i alergije na nepoznate sastojke u hrani.
Finansijski i organizacioni izazovi bez osiguranja
Lečenje u inostranstvu, čak i u slučajevima rutinskih medicinskih intervencija, može predstavljati ozbiljan finansijski teret. U većini zemalja, strani državljani nisu obuhvaćeni lokalnim zdravstvenim sistemom i moraju plaćati pune